Breadcrumbs

Kako bol djeluje: 3 stvari koje trebate znati

Svi mi ponekad osjetimo bol. Bilo da se radi o bolovima u leđima, zgrčenim mišićima ili bolnom vratu, bol je uvijek neugodna. Dobra vijest je da je bol zapravo Vaš prijatelj, odnosno dio obrambenog tjelesnog sustava. Bol Vas upozorava da ste ozlijeđeni i ukazuje Vam na to da se trebate zaštititi od daljnjih ozljeda.

Jasno, bez obzira na tu ulogu glasnika, bol remeti ritam života, aktivnosti i prouzrokuje besane noći. Razumijevanje kako bol funkcionira prvi je korak u pronalaženju učinkovitih načina za upravljanje bolom i  njegovo ublažavanje.

Tri su ključne stvari koje treba znati o boli. 

  1. Bol je osobna

Iako svatko osjeća bol, svaka osoba ima vlastitu granicu podnošenja boli. Ono što je agonija za jednu osobu, za drugu je podnošljiva bol. Zašto tako različito osjećamo bol? Geni, hormoni, očekivanja i emotivno stanje određuju kako Vaš mozak interpretira signale boli koje dobiva od Vašeg tijela.

S obzirom na to da je bol tako osobno iskustvo, općeniti načini otklanjanja te boli možda neće biti jednako učinkovit za svakoga. Često je najbolja strategija djelotvornog ublažavanja boli djelovanje na sam izvor boli. U tu svrhu, primjerice, koristimo analgetike koji smanjuju upalu.

  1. Bol sadrži komponentu uma

Vaše emocije mogu utjecati na to kako osjećate bol. Ako ste nervozni ili depresivni, vjerojatnije je da ste osjetljivi na bol. Istraživanja su pokazala da čak i kratkotrajan osjećaj snuždenosti, recimo kada Vam netko pokaže tužne fotografije, može sniziti prag podnošenja boli.

S druge strane, ako se osjećate dobro, to Vam može pomoći. Jake emocije tipa uzbuđenja ili straha privremeno mogu "zbuniti" tijelo tako da ne osjeća bol. Meditacija je također pokazala dobre rezultate. Duboko stanje opuštenosti ponekad može ublažiti bol putem preusmjeravanja misli i time smanjiti percepciju boli.

  1. Bol ima više od jednog izvora

Poznavanje prirode boli ključ je za ublažavanje iste. Postoje dvije različite vrste boli - bol tkiva i bol živaca.

Bol u tkivu (nocicepcijska bol) se javlja kada je oštećeno tkivo. Kada se porežete ili uganete članak, kemikalije pod nazivom prostaglandini oslobađaju se iz oštećenog tkiva i započinju lančanu reakciju koja završava upalom. Znakovi upale - vrućica, bol, crvenilo i oticanje - upozoravaju tijelo na potrebu liječenja oštećenog tkiva. Prostaglandini također čine živčane vrhove tkiva (nociceptore) osjetljivijim na bol, što je razlog zašto oštećeno tkivo boli.

Druga vrsta boli je bol u živcima (neuropatska bol). Živci su „električno ožičenje“ tijela. Oni neprestano šalju poruke, uključujući signale boli, između mozga i ostatka tijela. Ozljede živaca, mozga ili kralježnice mogu promijeniti  način na koji se ti signali šalju. Određene ozljede ili bolesti, npr. šećerna bolest, mogu oštetiti živce i uzrokovati bol u njima, što se može doživjeti kao bockanje, utrnulost, ili intenzivna bol.

Znanje je moć

Dubljim razumijevanjem funkcioniranja boli možemo bolje upravljati njome, te surađivati sa stručnjacima na ovom polju kako bismo izradili strategije za olakšavanje boli i poboljšali  kvalitetu života.