Što je stres?

Stres je neravnoteža između naših zahtjeva i sposobnosti da im se udovolji. Razlozi zbog kojih su ljudi pod stresom su različiti, na primjer preseljenje u novi dom, gubitak voljene osobe, novi posao, briga oko roka na poslu, itd. Sve te situacije mogu utjecati na nas na različite načine.

Zanimljivo je da sam stres nije nužno štetan. Malo stresa može vas motivirati da postignete svoje ciljeve i ostvarite ambicije. Vaše zdravlje pati samo kad se suočite s previše stresa. Srećom, postoji niz jednostavnih koraka koje možete poduzeti za upravljanje stresom i stresnim situacijama. Prvi korak je prepoznavanje simptoma stresa.

Koji su čimbenici koji dovode do stresa?

Ljudi različito doživljavaju stres, a uzroci su mnogobrojni. Evo najčešćih:

  • problemi s poslom: nezadovoljstvo poslom, previše posla, loša komunikacija, nesporazumi sa šefovima, prekovremeni rad, loše upravljanje zadacima, nesigurnost posla, nedostatak mogućnosti za napredovanje ili profesionalni razvoj, slučajevi diskriminacije ili uznemiravanja na poslu;
  • problemi u osobnom životu: smrt u obitelji, razvod, financijska nestabilnost, nesposobnost upravljanja emocionalnim problemima, nisko samopoštovanje, traumatični događaji;
  • nemogućnost upravljanja osobnom nesigurnošću ili nesigurnost u vlastitu budućnost;
  • vlastiti stavovi i percepcija života;
  • sklonost perfekcionizmu;
  • nerealna očekivanja od drugih;
  • poteškoće u prilagodbi na novu situaciju.

Vrste stresa

Stručnjaci prepoznaju tri vrste stresa kod pacijenata koje liječe:

  • akutni stres najčešći je oblik stresa, svakodnevni.
  • epizodni stres je stres koji se neprestano ponavlja. Osoba se ne uspijeva organizirati i nositi se s uobičajenim odgovornostima pa se razvijaju frustracija i nervoza.
  • kronični stres javlja se kada osoba ne vidi izlaz iz problema i čak odustane od traženja. Općenito, takva osoba ima nisko samopoštovanje i osjeća se trajno u opasnosti.

Kako možete znati jeste li pod stresom

Simptomi stresa razlikuju se od osobe do osobe. Međutim, ovdje su najčešći simptomi:.

  • nesanica
  • problemi s pamćenjem
  • nedostatak koncentracije
  • nedostatak optimizma
  • anksioznost ili depresija
  • trajna zabrinutost
  • razdražljivost
  • izolacija od drugih
  • niska energija
  • bolovi u mišićima
  • bol koja se javlja u raznim dijelovima tijela (posebno glavobolja, ukočenost vrata)
  • pretjerano znojenje ruku i stopala
  • promjene apetita – gubitak apetita ili pretjerana želja za jelom
  • trajno odgađanje zadataka
  • naginjanje konzumaciji alkohola, cigareta, droga.

Kad smo pod stresom, naše tijelo reagira oslobađanjem hormona (poput adrenalina i kortizola), što dovodi do promjena u tijelu. Na primjer, srce ubrzano kuca, počinjemo se znojiti, a mišići su napeti.

  • Povećana razdražljivost - neobično ste zlovoljni ili ljuti, a niste sigurni zašto.
  • Povećana osjetljivost - briznete li u plač i na najmanju stvar ili postanete izuzetno defenzivni kad vas kritiziraju?
  • Poteškoće sa spavanjem, nesanica ili prerano buđenje.
  • Glavobolja, napetost ili bol mišića, poteškoće s koncentracijom, probavne smetnje.

Ako redovito imate bilo koji od ovih simptoma, obratite se svom liječniku za savjet.

Što možete učiniti za upravljanje stresom

Kad primijetite da se osjećate pod stresom, važno je otkriti zašto. Pažljivo analizirajte stvari koje se događaju u vašem životu. Jeste li u posebno stresnoj situaciji na poslu ili kod kuće?

Ako uzrok stresa nije očit, možete pokušati voditi dnevnik stresa. Nosite ga svugdje sa sobom i zapišite vrijeme kada osjećate da ste pod stresom i zašto. Jednom kada spoznate uzroke stresa, možete naučiti upravljati njime. Evo nekoliko tehnika za uklanjanje stresa:

  • Pokušajte razmišljati pozitivno - riješite se negativnih misli, pa umjesto da kažete: "Ne mogu to učiniti.", recite: "Ja to mogu.", ili: "Miran/mirna sam i kontroliram".
  • Redovito vježbajte - pokušajte vježbati najmanje 20 minuta tri puta tjedno, jer kondicija i zdravlje mogu povećati vašu toleranciju na stres.
  • Vježbajte dobro upravljanje vremenom - postavite ciljeve, prioritete i planirajte stvari koje trebate učiniti (npr. napišite popis obveza), podsjetite ili čak delegirajte zadatke drugima kako biste smanjili stres.
  • Odvojite vrijeme za opuštanje - naučite tehnike disanja i/ili opuštanja, kao što su meditacija, joga, tai chi i pilates, jer su sve to dobre metode koje vam mogu pomoći da opustite tijelo i um.

Bibliografske reference: